Zdrava prehrana - 1.dio

U nastavku slijedi nekoliko smjernica/primjera/savjeta zdrave prehrane. Imati na umu da su navedeno smjernice, ne treba se svega pridržavati 100%. Krenuti malim koracima i postepeno uvoditi promjene. Svakome će nešto više, nešto manje odgovarati, ali svi možemo uvesti bar nešto od navedenog.

Na blogu će se pronaći još puno puta i u više oblika, pa ukratko:

Piti vodu – naše tijelo sastoji se od 55-60% vode i da bi funkcioniralo treba unositi čim više vode. Razlika je velika. 

Sirova hrana – ljudi su predodređeni da jedu plodove stabala i grmova (voće, povrće, orašasti plodovi, bobičasto voće koje raste na grmovima). Naša anatomija tome ide u prilog, imamo šake i prste koji nam omogućuju branje voća sa stabla te je naš probavni sustav najbolje prilagođen voću. Ljudi su se od toga poprilično udaljili i kod većine je sirova hrana najmanje zastupljena, a trebala bi svakodnevno biti na meniju, u čim većem postotku s obzirom na kuhanu. Tijelu ne smeta, ne iritira ga, ne stvara upalne procese, alergije, intolerancije i slično. Kada se prestane unositi hrana koja potiče navedene simptome, i unosi više voća i povrća, tijelo dobiva priliku da se oporavi i vrati u prvobitno, zdravo stanje.

Salate, smoothie, voćni/povrtni sokovi – preporučljivo je za prvi obrok jesti voće (na prazan želudac) da se ne miješa s drugom hranom i dođe do truljenja. Brzi način za opskrbiti tijelo voćem i povrćem je smoothie, za one koji ne vole jesti voće ili povrće samo po sebi. Svježe cijeđeni sokovi izuzetno su bitan dodatak prehrani, puni vitamina, minerala, enzima… te bi preporučila često konzumiranje, čim češće. Salata prije/uz ručak - dobar je način za uvrstiti sirovo povrće na meni. 

Čajevi - čaj od svježe ubranog i osušenog bilja ukusno je i ljekovito

Postovi na voćnim/povrtnim sokovima jako dobro djeluju na organizam, omogućuju mu da se očisti, iscijeli, te je preporučljivo uvesti ih kada je moguće i kada se osjeti potreba za time. Od pola dana, do više dana, sve se broji.

Povrće na pari, ulja za prženje – povrće je preporučljivo čim češće kuhati na pari, najviše 10 minuta, kako bi se sačuvalo što više vitamina i minerala. Pržiti je najbolje na kokosovom ulju jer njegova struktura najbolje podnosi visoke temperature. Maslinovo koristiti za salate, a ne prženje.

Čim manje mliječnih proizvoda i mesa  - mliječni proizvodi i meso hrana je koja stvara najviše sluzi i najviše kiseli tijelo. Zato ju je najbolje u potpunosti izbjegavati, ili bar smanjiti na minimum.

Čim manje slatkiša/čipseva – birati zdravije alternative. Sirovi (raw) kolači su bez pečenja, umjetnih sladila, brašna, jaja, mlijeka, konzervansa i bojila, odličan su desert, zadovolje želju za slatkim, a uz to su i hranjivi. Kupljene, zapakirane slatkiše, kolače, proizvode iz pekare… najbolje bi bilo u potpunosti izbaciti. To ne mora biti u jednom danu, promjene će kod većine ljudi biti održive samo ako se uvode malo po malo.  Isto vrijedi za slanu hranu, čipseve…

Čim manje bijelog brašna i proizvoda od bijelog brašna – tijelu daju samo prazne kalorije, bez nutrijenata. Zato barem zamijeniti proizvode od bijelog brašna onima od cjelovitog zrna, kada je to moguće ili prijeći na bezglutenske proizvode i koristiti heljdino, rižino brašno, proseno i sl.

Šećer isto tako zamijeniti zdravijim alternativama – kokosov šećer, med, agavin, javorov sirup, sušeni listići stevije.. a sol zamijeniti himalajskom soli.

Pravilna kombinacija hrane – bitno je i kako se kombinira hrana. Prehrana treba biti čim jednostavnija, s čim manje različitih namirnica kako bi se najlakše probavila te dala najviše energije. Voće može biti kiselo, polukiselo ili slatko i važno je da se ne kombinira kiselo i slatko voće u istom obroku.

Alkalna/kisela hrana – sirova hrana djeluje alkalizirajuće na organizam (osim par izuzetaka), a alkalno stanje najbolje djeluje na njega. Kuhana i prerađena hrana kiseli organizam. U alkalnoj okolini nema razvoja ni širenja bolesti (virusa, bakterija, alergija, upala…) jer je to okolina u kojoj oni ne opstaju i ne mogu živjeti, a pogoduje im kisela okolina.

„Cheat meal“ – cheat meal predstavlja obrok koji može stvarati osjećaj krivice i dovesti do nepoželjnih stanja u organizmu, ako se konzumira pretjerano. No, ako se u potpunosti zabrani, a osoba pati za time, manja je šteta tu i tamo pojesti nešto što se interpretira kao ne baš najzdravija hrana. Bitno je biti umjeren, imati granicu, ne pretjerivati ni u čemu i vratiti se na put.